preskoči na sadržaj

Osnovna škola u Đulovcu

Login

OBAVIJESTI

 

 

 

 

 

Kalendar
« Svibanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Europski tjedan mentalnog zdravlja (22.5-28.5.2023.)

 

 

Povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja, mislim da je potrebno popričati o temi psihoterapije. Psihoterapija je najčešće tabu tema, a tabu je nešto o čemu se ne smije pričati, nešto što se ne smije spominjati, nešto o čemu se ne raspravlja. Suočeni s brojnim izazovima za zdravlje, uslijed pandemije korona virusa, rata u Ukrajini, potresa širom svijeta i kod nas, a nedavno i brojnih poplava, sve više se pitamo što sve možemo sami poduzeti za sebe i svoje najbliže, kako bi ostali mentalno i fizički zdravi.

Jedan od mogućih puteva koji je sve manje i manje tabu tema, i o kojoj se sve više govori je odlazak na psihoterapiju. Ovim člankom nastoji se razbiti 9 mitova o psihoterapiji i namijenjen je upravo onim osobama koje nikada nisu imale iskustvo biti u psihoterapijskom procesu, a koje bi željele saznati o različitim mogućnostima i rješenjima koja su dostupna u slučaju određenih životnih poteškoća.

Brošura se nalazi na kraju svih tekstova, zajedno s otprije objavljenim materijalima.

 

 

 

 

 

 

Psiho kutić uređuje psihologinja škole Aleksandra Ranilović.


 

 

10. listopada, Svjetski dan mentalnog zdravlja

Mentalno oboljenje (psihička bolest)

Budući da 10. listopada obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja, osjetila sam potrebu progovoriti o nekim stvarima o kojima se inače malo govori, a ipak se tiču svakog od nas…

Naziv mentalno (od lat. mens um, duh) oboljenje obuhvaća široko područje poremećaja, između ostalih: depresiju, bipolarni poremećaj, tjeskobnost, shizofreniju, panični poremećaj, epilepsiju, zloupotrebu psihoaktivnih tvari, mentalnu retardaciju….

Mentalna oboljenja javljaju se u više od 25% ljudi tijekom nekog razdoblja u njihovom životu, a pogađaju ljude u svim zemljama, ljude svih starosnih dobi, ljude iz gradskih i iz seoskih sredina.

Kada govorimo o učestalosti psihičkih oboljenja tada govorimo o brojci o 10% odrasle populacije ili jednostavnije možemo reći da u jednoj od četiri obitelji bar jedan član ima neki mentalni poremećaj.

Uzroci takvih oboljenja najčešće su kombinacija bioloških (nasljedne bolesti, organski poremećaji), psiholoških (uzroci koji se tiču same osobe, njene ličnosti) te socijalnih uzroka (siromaštvo, sukobi, katastrofe).

Kao pomoć pri izbijanju takvih oboljenja koriste se: lijekovi, psihoterapija, vjera te različiti oblici samopomoći. Najdjelotvornijim se pokazala kombinacija lijekova uz podršku odgovarajućeg stručnjaka, psihoterapeuta (to može biti liječnik- psihijatar ili terapeut psiholog).

Bitno je reći da je mentalno oboljenje oboljenje kao i svako drugo, samo što to ljudi često ne razumiju, stoga su oboljele osobe često izložene stigmi (od grč. obilježiti, označiti), predrasudama i diskriminaciji. Stigma je uzrokovana kombinacijom neznanja i straha, a očituje se predrasudama prema takvim ljudima i njihovu izbjegavanju. Na taj način osoba je izložena emocionalnoj patnji i društvenom izoliranju čime temeljni problem poprima još veće razmjere i prelazi u diskriminaciju.

 Psihički bolesnici se često i neopravdano doživljavaju kao opasni, nesposobni i neodgovorni što uzrokuje njihovu izolaciju, beskućništvo i ekonomsko propadanje, a i mediji (novine, Internet, televizija) tome pogoduju željom za većom prodajom, objavljujući bombastične naslove čime se stječe krivi dojam da su mentalni bolesnici u većoj mjeri skloni kriminalnim djelima.

Što možemo mi učiniti?

Možemo suosjećati i informirati se, pružiti podršku, UMJESTO osuđivati i ne željeti razumjeti.

 


korisni linkovi:

Ovdje možete pročitati više o tome što je to mentalna retardacija.

U sljedećem članku možete pročitati više o bipolarnom poremećaju.

Ovdje možete saznati više o bolesti današnjice, depresiji.

Što je anksioznost ili tjeskoba, saznajte ovdje.

Što kad imamo strahove i fobije?

Što kad nas obuzme panika ili panični poremećaj?

U ovom članku možete saznati kakve sve ovisnosti postoje.

O epilepsiji možete saznati ovdje.

Što je ludilo ili shizofrenija saznajte ovdje.

 


Dragi učenici!

Kao što je i bio dogovor, postavljam telefonske brojeve na koje možete dobiti stručnu psihološku pomoć (u slučaju obiteljskog nasilja, bilo čega što vas muči, a neugodno vam je uživo razgovarati s nekom osobom) tijekom radnog tjedna. Također, na Hrabri telefon za mame i tate, pomoć može dobiti i netko od vaših roditelja!

To su:

HRABRI TELEFON: 116-111  tel. je besplatan i dostupan radnim danom (od ponedjeljka do petka) od 9.00.-20.00.

PLAVI TELEFON: 01/4833-888 ili telefon je besplatan i dostupan radnim danom od 9.00.-17.00.

                            plavi-telefon@zg.t-com.hr

HRABRI TELEFON ZA MAME I TATE:  0800-0800   tel. je besplatan i dostupan radnim danom od 9.00.-20.00.

TELEFON ZA PSIHOLOŠKU POMOĆ TESA:  01/4828-888   usluga se naplaćuje po redovnoj cijeni telefonskog impulsa

                                                                                         radnim danom 0d 10.00.-22.00.

 

Dragi osmaši i svi ostali zainteresirani!

 

Ostavljam vam prezentaciju o alkoholizmu (Školski preventivni program- Zdrav za 5) i knjižicu Alkohol i mladi.

 

Dokument od koristi svima:

U ovom dokumentu možete pročitati sve što je bitno za vaše učenje odnosno naučiti kako učiti:

 

Jedan čovjek može napraviti razliku

 

  Draga djeco! Sigurno se pitate zašto sam to napravila, zašto sam kopala po smeću... Inače se vozim tom šumom biciklom i uvijek me smetalo što putem vidim toliko odbačenih stvari: flaša, dezodorana, cijelih vreća punih smeća. Onda sam pomislila kako bi bilo lijepo da svega toga nestane i da mogu uživati u netaknutoj prirodi, a tako blizu grada. Pred puno godina, dok još nije bilo toliko društvenih mreža, do mene je došao mail gdje je bilo prikazano kako je jedan čovjek negdje u Indiji krenuo sam vaditi smeće iz rječice u mjestu gdje živi i kasnije mu se pridružilo puno drugih dobrovoljaca i zajedno su očistili 160 kilometara zagađene rječice. To me duboko dirnulo i spoznala sam da jedan čovjek, koliko god se činilo da sam ne može ništa, ipak može pokrenuti promjenu u svijetu. Može inspirirati ostale ljude i zaraziti ih idejom da se IPAK može živjeti u boljem i čistijem okruženju. Jednostavno sam osjetila da je čišćenje te šume prava stvar koju trebam napraviti! I napravila sam je! Ime čovjeka koji me inspirirao je Balbir Singh Seechewal, poznatiji kao Eco Baba. Proglašen je Herojem okoliša od strane poznatog američkog časopisa Time. Budite i vi hrabri, pokažite svojim primjerom da možete i hoćete biti promjena koju želite u svijetu. Posegnite u sebe i osjetite koja je to stvar ili djelo koje trebate napraviti i napravite to! Želim vam da u tome uspijete!

Vaša psihologinja

Upoznajte čovjeka koji je očistio 160 km rijeke.

Malo više o samoj akciji.

Tko je zapravo Balbir Singh Seechewal?

 

Lokacija

 

preskoči na navigaciju